POTICAJI, POTPORE, EU FONDOVI – VODIČ ZA PODUZETNIKE

U vodiču su opisani najvažniji poticaji dostupni malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj:  bespovratne potpore iz EU fondova i ostalih izvora, programi jamstava za kredite te programi kreditiranja po subvencioniranim kamatnim stopama.  Prikazan je način prezentacije poduzetnika i projekta na natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava i činjenice bitne za razumijevanje natječaja, načina prijave i realizacije podupiranih projekata.

Sve informacije i podaci iznijeti u ovom vodiču preuzeti su iz javno dostupnih dokumenata kojima Europska komisija te tijela državne uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske reguliraju poticanje poduzetništva.  Navođenje regulativnih i edukativnih dokumenata te natječaja iz kojih su pojedina informacija ili podatak preuzeti je izostavljeno u svrhu pojednostavljenja prikaza i sadržaja ovog dokumenta.

Vodič je ažuriran u svibnju 2015. godine.

Zašto je ovaj vodič napisan?

U medijima često možemo čuti ili pročitati informacije o milijardama eura bespovratnih sredstava koje su nam dostupne iz EU fondova.  Kao konzultantsko poduzeće koje poduzetnicima pomaže u realizaciji financiranja njihovih pothvata, nakon svake ovakve objave dobivamo niz upita o financiranju bespovratnim sredstvima koji se temelje na nerealnim očekivanjima.  Neispunjena očekivanja najčešće rezultiraju odustajanjem od pothvata bez sagledavanja svih dostupnih poticaja uz pomoć kojih je vrlo vjerojatno bilo moguće realizirati profitabilne projekte.

Vodič je zamišljen kao uvod u tematiku poticaja bez namjere da daje cjelovite preglede bilo kojeg od njih.  Cilj nam je na desetak stranica izložiti sve mogućnosti dobivanja poticaja za realizaciju poduzetničkih pothvata kako biste mogli odlučiti možete li imati koristi od nekih od njih te isplati li ih se detaljnije proučiti.   Sadržaj je maksimalno pojednostavljen zbog lakšeg razumijevanja

Kome je vodič namijenjen?

Vodič je namijenjen poduzetnicima koji posluju u Hrvatskoj bez obzira na oblik registracije.  Ukoliko se bavite poljoprivredom ili ribarstvom, ukoliko ste javna ustanova ili neprofitna organizacija ili dio lokalne samouprave – ovaj vodič nije za Vas budući da ne možete realizirati većinu poticaja koje u njemu obrađujemo.

Načini poticanja poduzetništva

Pojam „poticaj“ u ovom vodiču upotrebljavamo za sve izravne načine poticanja razvoja poduzetnika.  U praksi su to najčešće

• jamstva za kredite ili kapitalna ulaganja
• subvencionirane kamate na kredite
• bespovratne potpore.

Izvori financiranja poticaja

Na razini države poticaji se mogu dodijeliti iz centralnog proračuna ili proračuna lokalnih samouprava, dok se na nadnacionalnoj razini sredstva dodjeljuju iz proračuna EU.  Bitno je razumjeti da se sredstva izdvajaju temeljem strategija razvoja od kojih je razvoj poduzetništva samo jedan aspekt, a sredstva za poticanje poduzetništva nisu namijenjena samo poduzetnicima već i potpornim institucijama i tijelima državne i lokalne samouprave.  Kada čujete da je Hrvatskoj dostupno 11,2 milijarde eura iz EU fondova za razdoblje 2014.-2020. trebate znati da Operativni program konkurentnost i kohezija od 8,4 milijarde predviđa 960 milijuna eura za razvoj poslovne konkurentnosti od čega 470 milijuna eura može biti dodijeljeno izravno poduzetnicima za sufinanciranje projekata kroz sedam godina.

Tko dodjeljuje poticaje?

Glavninu poticaja bez obzira na izvor sredstava, pa tako i bespovratne potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, dodjeljuju institucije RH:

Jamstva za povrat kredita

• HAMAG BICRO

Krediti po subvencioniranim kamatnim stopama

• HBOR
• HAMAG BICRO
• poslovne banke

Bespovratne potpore za razvoj poduzetništva

• ministarstva (poduzetništva, turizma, gospodarstva)
• državne agencije – HAMAG BICRO
• županije, gradovi, općine.

Poduzetnici su ponekad prihvatljivi prijavitelji za dodjelu potpora i na natječajima koje objavljuju tijela Europske komisije u Buxellesu po posebnim programima EU.

Poduzetnici su također ponekad prihvatljivi prijavitelji i na natječajima koji imaju ciljeve poput zaštite okoliša ili razvoja ruralnih područja koje raspisuju ugovorna tijela koja nisu navedena u gornjem pregledu.

Gotovo svi poticaji razvoju poduzetništva usmjereni su prema poticanju razvoja malih i srednjih poduzeća.  Razlog tomu je što mala i srednja poduzeća bitno teže realiziraju financiranje projekata od velikih, a istovremeno i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji u cjelini zapošljavaju većinu ljudi i generiraju najveći dio dodane vrijednosti. Veličina poduzeća izravno utječe na intenzitet i oblik poticaja koji su mu dostupni.

Definicija

Europska komisija je ustanovila sljedeće kriterije za definiranje veličine poduzeća:

Potrebno je zadovoljiti dva od tri kriterija da bi poduzeće bilo klasificirano u jednu od ovih kategorija:

1. kriterij broja zaposlenih
2. jedan od dva kriterija koji se temelje na financijskim izvještajima za prethodno izvještajno razdoblje.

Ukoliko poduzeće raste iz jedne kategorije u drugu, smatra se da je prešlo u sljedeću kategoriju kada zadovolji gornje kriterije dvije godine za redom.

Poduzeće i obrt

„Poduzeće” je svaka osoba koja prodaje proizvode ili vrši usluge uz naknadu bez obzira na pravni oblik.  Za potrebe razvrstavanja poduzetnika prema veličini, obrti se tretiraju jednako kao i poduzeća.

Partnerska i povezana poduzeća

Za primjenu kriterija određivanja veličine pribrajaju se i pokazatelji partnerskih i povezanih poduzeća.

Partnersko poduzeće je svako poduzeće koje ima udjele u poduzeću koje ostvaruje poticaj ili u kojem to poduzeće ima udjele u kapitalu veće od 25%, a manje od 50%.  Za definiciju veličine pribrajaju se pokazatelji partnerskog poduzeća u postotku ekvivalentnom postotku udjela.

Povezano poduzeće je svako poduzeće koje ima udjele u poduzeću koje ostvaruje poticaj ili u kojem to poduzeće ima udjele veće od 50%.  Za definiciju veličine pribrajaju se ukupni pokazatelji povezanog poduzeća.

Za točno klasificiranje potrebno je razmotriti i iznimke koje se odnose na poduzeća u kojima udjele imaju institucionalni investitori, država ili tijela lokalne samouprave.

Ako jedna ili više istih fizičkih osoba imaju udjele u više poduzeća, poduzeća se smatraju partnerskim ili povezanim ako djeluju na istom tržištu ili vertikalno povezanim tržištima (npr. mlin, pekara).

Partnerska i povezana poduzeća utječu na određivanje veličine poduzeća bez obzira na to jesu li u Hrvatskoj, drugdje u Europskoj uniji ili izvan nje.

Zašto jamstva?

Javna sredstva za poticanje poduzetništva uvijek su ograničena, bez obzira na to dolaze li iz proračuna Europske unije ili Republike Hrvatske.  Financijskim instrumentom jamstva EU i/ili država omogućuju malim i srednjim poduzetnicima pristup izvorima financiranja njihovih projekata čija je vrijednost bitno veća od bespovratnih potpora koje bi mogli dodijeliti s istim izdvajanjima u proračunima.

Jamstvo za povrat većeg dijela ulaganja u projekte malih i srednjih poduzetnika omogućuje im dobivanje kredita ili kapitalnog ulaganja koje inače ne bi mogli realizirati zbog nedostatka imovine te rizičnosti projekta i poslovanja.

Niz programa EU, kao i dio strukturnih i investicijskih fondova, omogućuje institucijama kao što je Europski investicijski fond da s poslovnim bankama ili državnim bankama ili agencijama sklopi ugovore temeljem kojih će jamčiti za njihova ulaganja u projekte malih i srednjih poduzetnika po određenim programima.  Tendencija je EU smanjiti iznos bespovratnih potpora i što više poticaja poduzetništva realizirati kroz financijske instrumente poput jamstava, stoga je pogrešno uvriježeno mišljenje da su ono što kolokvijalno nazivamo EU fondovima samo bespovratne potpore.

Jamstva za ulaganja u kapital

Danas u Hrvatskoj nisu dostupni programi jamstava koji bi financijskim institucijama poput fondova rizičnog kapitala omogućili kapitalna ulaganja u mala i srednja poduzeća uz jamstvo države ili institucija EU za povrat dijela takvog ulaganja.  Ministarstvo poduzetništva i obrta najavilo je programe jamstava za ulaganja u kapital za drugu polovicu 2015. godine.

Mali i srednji poduzetnici moći će financirati svoje projekte ustupanjem vlasničkih udjela u zamjenu za dobivanje sredstava koja njihova poduzeća ne moraju vratiti.

Jamstva za kredite

Najveći iznos poticaja kroz jamstva realizira se kroz jamstva koje financijske institucije ostvaruju za programe kreditiranja malih i srednjih poduzetnika.  Poduzetnici će eventualno ove poticaje prepoznati u programima kreditiranja za koje nisu potrebne hipoteke, a najčešće se niti ne trebaju zamarati s time tko umjesto njih jamči za povrat dijela kredita.

Jamstva koja se dodjeljuju za pojedinačne projekte poduzetnika danas su ona koja dodjeljuje HAMAG BICRO po programima za poduzetnike početnike i ostale poduzetnike.  Ova jamstva

• se izdaju za osiguranje od 50% do 80% glavnice kredita ili leasinga
• se izdaju za kredite koje plasiraju poslovne banke ili HBOR, bez obzira jesu li po HBOR programima ili ne
• ishoduje banka u izravnom kontaktu s HAMAG BICRO u procesu odobravanja kredita ili poduzetnik traži pismo namjere od Hamag Bicro prije početka procesa odobravanja kredita u banci
• se izdaju temeljem poslovnog plana ili investicijske studije koji opisuju projekt ulaganja te ostalih dokumenata.

Ne zaboravite u razgovoru s poslovnom bankom o realizaciji kredita za investicijske projekte ispitati mogućnost jamstva HAMAG BICRO-a.

Iskustva pokazuju da je kredit poslovne banke ili HBOR uz jamstvo HAMAG BICRO najčešći način poticanja financiranja projekata poduzetnika početnika. Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava gotovo uvijek onemogućuju prijavu tek osnovanim poduzetnicima, a već osnovani poduzetnici početnici će teško demonstrirati održivost poslovanja i projekta na način potreban za dobivanje dostatnog broja bodova za dodjelu bespovratne potpore.

Mali i srednji poduzetnici često ne mogu ili im je neisplativo realizirati kredite koje kroz svoje redovne programe kreditiranja nude poslovne banke.  Razlog su relativno visoke kamatne stope po kojima su poslovne banke spremne plasirati novac i instrumenti osiguranja koje poslovne banke traže kako bi osigurale svoje plasmane.

Poticanje razvoja poduzetništva posebnim programima kreditiranja realizira se kroz

• subvencioniranje kamatnih stopa
• snižavanje zahtjeva za instrumente osiguranja.

HBOR programi

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva.

Uz neznatne izmjene, već niz godina kontinuirano provodi programe kreditiranja po kojima su poduzetnicima dostupni krediti uz bitno niže kamatne stope od onih u programima poslovnih banaka.  Pregled dostupnih programa možete vidjeti na www.hbor.hr.  Uvjeti i iznosi kreditiranja različiti su od programa do programa.

Za investicijske projekte malih i srednjih poduzetnika kamatne stope HBOR kredita se najčešće kreću od 2% do 4% godišnje, a iznosi kredita najčešće od 80.000 do 8 milijuna kuna.  Kredite je moguće realizirati izravno kod HBOR ili putem poslovnih banaka.

Kod dobivanja kredita po HBOR programima bitno je obratiti pozornost na sljedeće činjenice:

• projekt prihvatljiv za financiranje kreditom kroz neki od HBOR programa može ostvariti financiranje po povlaštenoj kamatnoj stopi što ne znači da je realizirao pravo na kredit. HBOR ili poslovna banka će tražiti instrumente osiguranja identične onima koji bi bili potrebni za kredit po komercijalnim kamatnim stopama.
• osim u pojedinim HBOR programima poput onih za žene poduzetnice, najčešće nije moguće iz HBOR kredita realizirati financiranje cijelog projekta već do 75% ulaganja, a za ostatak je potrebno osigurati vlastita sredstva
• od ukupnog iznosa kredita najčešće je moguće samo 15% namijeniti za obrtna sredstva što u praksi znači da će banka 85% doznačiti izravno dobavljačima dugotrajne imovine
• rokovi povrata ponajprije ovise o poslovnom planu koji je prilog zahtjevu za kredit. Primjerice, ukoliko projekt pokazuje mogućnost povrata kredita unutar 5 godina, kredit će biti odobren na to razdoblje bez obzira što program kreditiranja omogućuje i kredite do 15 godina.
• kamatna stopa za korisnika kredita po HBOR programu jednaka je bez obzira realizira li kredit putem poslovne banke ili izravno od HBOR
• jamstva HAMAG BICRO opisana na prethodnoj stranici prihvatljiv su instrument osiguranja HBOR kredita ali će banka najčešće tražiti i dodatne instrumente osiguranja

Mikro krediti

Mikro krediti dostupni su mikro i malim poduzetnicima.  Programi kreditiranja po kojima se dodjeljuju realizirani su uz jamstva EU institucija i/ili države.  Instrumenti osiguranja za mikro kredite u praksi se svode na mjenice i zadužnice poduzeća i vlasnika, bez hipoteka i ostalih instrumenata.

Iznos mikro kredita najčešće je ograničen na 25.000 eura, rok povrata do 5 godina.  Namjena kredita ovisi o prihvatljivosti poslovnog plana, nije ograničena samo na dugotrajnu imovinu.  Namijenjeni su i za poduzetnike početnike.

Što su EU fondovi?

Za potrebe ovog vodiča pod pojmom “EU fondovi” podrazumijevamo programe bespovratnih potpora koje se dodjeljuju izravno krajnjim korisnicima iz strukturnih i investicijskih fondova te programa Europske unije.  Ovakvo je poimanje uvriježeno u javnosti usprkos tome što se značajan dio poticanja poduzetništva i ostalih poticaja iz ovih izvora realizira kroz financijske instrumente jamstava i kredita.

Naše izlaganje je fokusirano na prioritetnu os razvoja poslovne konkurentosti u Operativnom programu konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020., u dijelu u kojem se iz Europskog fonda za regionalni razvoj izravno bespovratnim potporama potiču poduzetnički projekti.  Bespovratne potpore za razvoj konkurentnosti dostupne izravno poduzetnicima izvan poljoprivrede i ribarstva iz strukturnih i investicijskh fondova u Hrvatskoj iznose oko 470 milijuna eura za sedmogodišnje razdoblje 2014.-2020.

Europska unija donosi strategiju razvoja i proračun za razdoblje od sedam godina.  Aktualno sedmogodišnje razdoblje traje od 2014.-2020. godine, a  strategija se naziva Europa 2020.  Temelji se na pametnom, održivom i uključivom rastu, a glavni su joj ciljevi rast zapošljavanja, inovacija, ispunjavanje klimatsko-energetskih ciljeva, stupnja obrazovanosti stanovništva i reduciranje opasnosti od siromaštva.

Strategijom je naglašeno smanjivanje razlika među regijama i državama članicama.  Kohezijskom politikom se promiče ravnomjeran razvoj država članica i njihovih regija pri čemu je naglasak na poticanju razvoja područja u kojima je BDP po glavi stanovnika niži od prosjeka Europske unije, a u koje spada i Hrvatska.  Ciljevi regionalnog razvoja unutar kohezijske politike se ostvaruju sufinanciranjem projekata kroz tri strukturna fonda – Europski fond za regionalni razvoj (EFRR),  Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond (KF). Države članice koriste i sredstva iz dva specijalizirana fonda – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Fond za pomorstvo i ribarstvo (FPR).  Potpore iz strukturnih i investicijskih fondova prijaviteljima projekata dodjeljuju ugovorna tijela iz svake zemlje članice u skladu s nacionalnim strategijama i zakonodavstvom te sporazumima s Europskom komisijom.  Većinu potpora iz EU fondova za poduzetnike u Hrvatskoj dodijelit će Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Za ostvarivanje specifičnih ciljeva Europske unije koji se odnose na poduzetništvo, znanost, obrazovanje, kulturu i ostale prioritete razvoja, sredstva se također dodjeljuju kroz programe EU poput COSME, HORIZON 2020, ERASMUS PLUS.  Potpore iz programa EU dodjeljuju tijela Europske komisije u Bruxellesu.

Ostale bespovratne potpore

Za potrebe ovog vodiča od pojma „EU fondova“ razlikujemo bespovratne potpore koje se dodjeljuju krajnjim korisnicima izvan programa potpora iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.  Izvori financiranja ovih bespovratnih potpora najčešće su proračuni države i lokalnih samouprava.

Sljedeće primjere potpora bilo je moguće realizirati u 2015. godini:

• HZZ potpore za samozapošljavanje

Bespovratna potpora u iznosu od 25.000 kuna za pokretanje poduzeća ili obrta u kojem će se nezaposlena osoba zaposliti.

• HZZ potpore za zapošljavanje

Subvencioniranje najčešće 50% ukupnog troška plaće kroz 12 mjeseci za zaposlenike koje poduzeća ili obrti zapošljavaju s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema raznim programima.

• Potpore prema Zakonu o poticanju investicija

Dodjeljuje HAMAG BICRO za projekte razvojno-investicijske aktivnosti proizvodnje, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodatne vrijednosti.  Poslovni plan i prijava za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera podnosi se prije početka investicijskog projekta.  Potpore se dodjeljuju nakon realizacije aktivnosti, a sastoje se od sufinanciranja troškova plaća, kapitalnih ulaganja, oslobađanju od carina i smanjenju stope poreza na dobit.  Intenzitet potpore ovisi o nizu faktora.  Minimalno potrebno ulaganje za ostvarivanje poticaja iznosi 50.000 eura i 3 radna mjesta za mikro poduzetnike te 150.000 eura i 5 radnih mjesta za sve ostale poduzetnike.

• Poduzetnički impuls

je godišnji program poticanja poduzetništva i obrta unutar kojeg je Ministarstvo poduzetništva i obrta raspisalo i javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava za jačanje konkurentnosti uslužnih i prerađivačkih djelatnosti.  Intenzitet potpore iznosio je 75% za poduzeća do 9 zaposlenih koja obavljaju određene uslužne djelatnosti, najviše do 200.000 kuna.  Za projekte u prerađivačkim djelatnostima potpora je iznosila 75% za mikro poduzeća (9 zaposlenih), a 50% za mala (50 zaposlenih), najviše 400.000 kuna.

• Konkurentnost turističkog gospodarstva

je program bespovratnih potpora kojeg je realiziralo Ministarstvo turizma po nekoliko mjera s potporama od 30.000 do 300.000 kuna, najčešće 50% prihvatljivih troškova projekata.

• Bespovratne potpore županija i gradova

Najčešće se odnose na ulaganja u opremu i konkurentnost pojedinih djelatnosti poput turizma.  Najčešći intenzitet potpore je 50%, a iznosi od 10.000 do 200.000 kuna.

Realno je očekivati smanjivanje dostupnosti ostalih bespovratnih potpora za sufinanciranje poduzetničkih projekata i dodjelu većine bespovratnih potpora kroz EU fondove.

Vrste i intenziteti bespovratnih potpora

Sve bespovratne potpore poduzetnicima dodjeljuju se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom usklađenim s pravilima EU kojima se osigurava nenarušavanje tržišne utakmice.

Potpore male vrijednosti (de minimis potpore) dodjeljuju se samo mikro, malim i srednjim poduzetnicima.  Jedno poduzeće može ukupno dobiti najviše 200.000 eura potpora u tri uzastopne financijske godine.  Primjeri ovakvih potpora su gotovo svi natječaji opisani na ovoj stranici kao i iznos subvencija kamata za HBOR kredite.

Regionalne potpore se ne pribrajaju kvoti potpora malih vrijednosti, dodjeljuju se bez ograničenja koliko ovakvih potpora jedan poduzetnik može dobiti za različite projekte.  Najčešće se dodjeljuju malim i srednjim poduzetnicima, ali nisu ograničene samo na njih. Programi po kojima se dodjeljuju prolaze dodatne kontrole s ciljem zaštite tržišnog natjecanja.

U praksi će najviši intenzitet regionalnih potpora prihvatljivim troškovima projekta najčešće iznositi 25% za velike, 35% za srednje i 45% za male i mikro poduzetnike.  Iznimke su primjerice potpore za istraživanja i razvoj na kojima je moguća dodjela potpora i do 100% za pojedine prihvatljive aktivnosti.  Većina potpora iz EU fondova pripada regionalnim potporama.

Registracija poduzetničke djelatnosti

Vrlo su rijetki programi poticaja poduzetničkim projektima koji dopuštaju prijavu fizičkim osobama koje nemaju registriranu djelatnost u formi poduzeća ili obrta.  U praksi se takve iznimke svode na pojedine programe mikro kreditiranja ili potpore HZZ za samozapošljavanje gdje bi registracijom poduzeća prije dodjele potpore osoba izgubila status nezaposlene osobe te povremene programe za poduzetnike početnike koji dopuštaju prijavu projekta prije registracije poslovanja.

Ako je prijava na program poticaja i bila dopuštena fizičkim osobama, poticaji za razvoj konkurentnosti poduzetništva bit će isplaćeni samo registriranim poduzetnicima koji djeluju u formi obrta ili poduzeća.  Jedina iznimka od ovog pravila koju smo u praksi vidjeli su malobrojni poticaji za razvoj turističke djelatnosti koje su mogli realizirati individualni iznajmljivači i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.  Obiteljska poljoprivredna gospodarstva su primarni korisnici čitavog niza programa poticaja u poljoprivredi koji su izvan opsega ovog vodiča.

S aspekta dodjeljivanja poticaja, nije bitno realizirate li projekt kroz obrt ili poduzeće, niti kroz koju vrstu obrta ili poduzeća.

Posebne skupine poduzetnika

Programi poticaja poduzetništva najčešće izdvajaju dvije posebne vrste poduzetnika:

• žene poduzetnice
• poduzetnike početnike.

Pojedini programi su namijenjeni samo jednoj od posebnih skupina.  Na nekim programima koji su namijenjeni svim poduzetnicima, posebne skupine dobit će dodatne bodove prilikom ocjenjivanja.

Budući da se poticaji uvijek dodjeljuju iz javnih sredstava, a rizičnost uspjeha realiziranja ciljeva projekta je uvijek bitno veća kod poduzetnika početnika, poduzetnicima početnicima će vrlo rijetko biti na raspolaganju bespovratne potpore, njihovi projekti su najčešće poticani kroz jamstva i poticane programe kreditiranja.

Operativni kapacitet

Operativni kapacitet poduzetnika predstavljaju svi resursi osim financijskih koje poduzetnik posjeduje, a koji su bitni za realizaciju projekta za kojeg traži poticaj.  Procjena operativnog kapaciteta uključuje broj zaposlenika, njihovo iskustvo, znanja i vještine te prostor i opremu potrebne za obavljanje djelatnosti.

Što poduzetnik dulje i uspješnije posluje, veća je vjerojatnost da će uspješno realizirati projekt za kojeg traži poticaj.

Financijski kapacitet

Bilo koja vrsta poticaja nikad nije dovoljna da osigura održivost cjelokupnog poslovanja poduzetnika.  Ukoliko bi poticaji bili dodijeljeni poduzetniku čije poslovanje nije održivo, javna sredstva ne bi bila svrsishodno iskorištena.  Za održivost poslovanja najvažnija je financijska stabilnost.  Poticaje će najlakše realizirati poduzetnici s odličnim financijskim pokazateljima dosadašnjeg poslovanja.

EU fondove i ostale bespovratne potpore nikad ne mogu realizirati poduzetnici u poteškoćama, koji su u stečaju, blokadi ili oni koji imaju neizmirene obveze prema državi ili zaposlenicima.

Potreba, ideja ili projekt

Poduzetnici vrlo dobro znaju što im treba za veću uspješnost poslovanja.  Najčešće su potrebe za ulaganjima u opremu i poslovni prostor.

Često se susrećemo s pogrešnim razmišljanjem da su poticaji osmišljeni za projekte koji se bez njih ne bi mogli realizirati.  Poticaji poduzetnicima će uvijek rezultirati većim profitom koji je dostupan vlasnicima poduzeća ili obrta.  Društvena korist realizacije poticanih projekata osigurava se usklađenošću ciljeva poticanih projekata sa strategijama i programima razvoja društva, poput povećanja zaposlenosti ili izvoza.   Način na koji tijela koja dodjeljuju poticaje osiguravaju tu usklađenost je ocjenjivanje ciljeva i učinaka projekata koji se prijavljuju za dodjelu poticaja.

Poticaje je moguće realizirati jedino za projekte.  Nije ih moguće realizirati za ideje kod kojih je nejasno kako će biti realizirane niti za potrebe kod kojih je nejasno čime će njihovo zadovoljavanje rezultirati.  Primjerice, nitko neće dodijeliti poticaj za ideju proizvodnje novog proizvoda dok kroz projekt temeljen na toj ideji nije definirano što je sve potrebno da bi se proizvod napravio i koju potražnju taj proizvod zadovoljava.  Poticaj za izgradnju nove proizvodne hale bit će dodijeljen samo ako je učinak postojanja te hale u skladu s ciljevima dodjeljivanja poticaja, najčešće povećanjem prihoda od prodaje i broja zaposlenih.

Projekt je niz aktivnosti koje se realiziraju sa zadanim ciljem u određenom vremenskom razdoblju uz uporabu određenih resursa.

Pretvaranje potrebe ili ideje u dokumentirani projekt na kojem se temelji zahtjev za poticaj iziskuje vrijeme i znanje.  Poduzetnici koji u svom poslovanju pothvate najčešće realiziraju bez formalnog definiranja i dokumentiranja projekta će vrlo rijetko posjedovati dostatno znanje i iskustvo potrebno za samostalnu prezentaciju projekta tijelima koja dodjeljuju poticaje te stoga angažiraju konzultante za pomoć pri osmišljavanju projekata, izradi projektne dokumentacije i upravljanju projektom.

Rezultati i učinci projekta

Najbolji način definiranja učinaka i rezultata projekta je razmisliti pod kojim uvjetima biste uložili vlastiti novac u isti projekt da ga netko drugi realizira.

Jedna ili više projektnih aktivnosti dovodi do projektnih rezultata.  Tako će primjerice aktivnosti nabave, transporta, edukacije i instaliranja opreme rezultirati povećanjem proizvodnog kapaciteta, a aktivnosti prezentacije na sajmovima povećanjem prihoda od prodaje.

Realizacijom cijelog projekta postižu se učinci na poslovanje poduzetnika i društvenu zajednicu koji su opisani kvantificiranim pokazateljima.  Ukoliko se realiziraju rezultati projekta u gornjem primjeru, učinci će najvjerojatnije biti rast poslovne aktivnosti i broja zaposlenih.

Održivost projekta

Preduvjet realizacije projekta je njegova pripremljenost koja se demonstrira dokumentima kojima su utvrđeni troškovnik i dostatni izvori sredstava, hodogram i odgovornosti za realizaciju aktivnosti, vanjski preduvjeti za realizaciju projekta poput građevinske dozvole ili studije utjecaja na okoliš.

Za programe bespovratnih potpora poput onih koje se dodjeljuju kroz EU fondove u praksi je nemoguća prijava za dodjelu potpore bez prethodnog investiranja u dokumentiranje pripremljenosti projekta i osiguravanja vlastitog udjela financiranja projekta, najčešće kroz bankovni kredit.

Održivost realizacije projekta ocjenjuje se kroz usklađenost projektnih potreba s dostupnim resursima, primjerice sadrži li troškovnik sve potrebne troškove realizacije projekta, jesu li oni realno procijenjeni te jesu li osigurana dostatna financijska sredstva za njihovu realizaciju.

Što je projekt manji u odnosu na postojeći obim poslovanja, veća je vjerojatnost da će biti uspješno realiziran.

Strategije temeljem kojih se poticaji dodjeljuju lakše će se realizirati ako su učinci poticanih projekata ostvarivi kroz dulje vremensko razdoblje.

Dostupnost poticaja

Poticaji koji se dodjeljuju kroz financijske instrumente poput izdavanja jamstava za kredite ili kredita po subvencioniranim kamatnim stopama najčešće su stalno dostupni kroz razdoblje trajanja programa od šest mjeseci do nekoliko godina.  Ukupni iznosi financiranja programa su takvi da u praksi nema ograničenja broja projekata kojima jamstva ili poticani krediti mogu biti dodijeljeni, a za pripremu prijave projekta uvijek je dovoljno vremena.

Bespovratne potpore dostupne su po prijavi na natječaje – javne pozive za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu potpora.  Uvijek je ograničeno vrijeme od raspisivanja natječaja do početka zaprimanja prijava, vrijeme u kojem je prijavu moguće podnijeti i vrijeme u kojem se prijavljeni projekt mora realizirati.

Prijave na natječaj se ocjenjuju po nizu kriterija kojima se nastoji osigurati objektivna ocjena projekta, a potporu mogu dobiti samo projekti koji ostvare minimum traženih bodova po pojedinom aspektu ocjenjivanja i/ili ukupnom broju bodova.  Najčešći kriteriji po kojima se ocjenjuju projekti prijavljeni za dodjelu bespovratnih potpora su financijski i operativni kapacitet prijavitelja, relevantnost projekta u odnosu na ciljeve javnog poziva, pripremljenost i održivost projekta te održivost učinaka projekta.  Iskustva na raznim natječajima pokazuju da otprilike 40% bodova koje treba prikupiti za dodjelu bespovratne potpore ovisi o dosadašnjem poslovanju i financijskoj poziciji prijavitelja i uopće ne ovise o projektu.

Ukupan iznos potpora koje se po pojedinom natječaju dodjeljuju uvijek je ograničen.  Na nekim natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava tijela koja dodjeljuju potpore ocjenjuju sve projekte prijavljene prema propozicijama te potpore dodjeljuju onima s najvećim brojem bodova dok se sredstva ne potroše, a na nekim natječajima ocjenjuju projekte po redoslijedu zaprimanja dok se dostupna sredstva ne potroše na ocijenjene projekte koji ostvaruju minimum potrebnih bodova.

Jedina iznimka od prethodno opisanih vremenskih ograničenja dostupnosti bespovratnih potpora su potpore koje dodjeljuje HAMAG BICRO po Zakonu o poticanju investicija, a koje su u praksi kontinuirano dostupne.

Prihvatljivi prijavitelji, projekti, aktivnosti i troškovi

Upute za prijavitelje zasebno za svaki natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava definiraju tko i koje projekte na njega može prijaviti te koje su prihvatljive aktivnosti i troškovi.  Razlikujemo prihvatljivost:

• prijavitelja – najčešće veličina poduzetnika, sektor djelatnosti, geografsko područje na kojem djeljuje
• projekta – čiji učinci moraju biti u skladu s ciljevima natječaja (npr. ne može se prijaviti projekt za povećanje energetske učinkovitosti na natječaj za povećanje konkurentnosti)
• aktivnosti – pojedine aktivnosti projekta nisu prihvatljive za sufinanciranje, najčešći primjer su nabava zemljišta i vozila
• troškova – pojedini troškovi projekta nisu prihvatljivi za sufinanciranje, najčešći primjeri su porez na dodanu vrijednost za obveznike PDV-a, plaće vlastitih zaposlenika uključenih u realizaciju projekta i troškovi generirani prije podnošenja prijave

Gdje pronaći aktualne natječaje?

Ne postoji jedno mjesto na kojem je moguće vidjeti sve aktualne natječaje i programe po kojima je moguće realizirati poticaje.  Razlog tomu je velik broj tijela koji na razini EU i RH dodjeljuju poticaje po raznim programima.

Natječaje za dodjelu bespovratnih potpora koji se odnose na većinu poduzetnika najlakše je pronaći na sljedećim web stranicama:

• strukturnifondovi.hr
• minpo.hr
• mingo.hr
• web stranice Vaše županije ili grada.

Složenost i vrijeme potrebno za izradu prijave

Složenost prijave za dodjelu poticaja ovisi o vrsti poticaja na koju se projekt prijavljuje te propozicijama programa i natječaja temeljem kojih se dodjeljuju.  Složenost je bitno različita od jednog do drugog programa ili natječaja.

Prijava za dodjelu poticanih kredita i jamstva najčešće se sastoji od poslovnog plana ili investicijske studije, zahtjeva za kredit, popratnih dokumenata poput financijskih izvještaja i potvrda o ispunjavanju obveza te instrumenata osiguranja povrata kredita.  Ove je prijave najčešće moguće pripremiti unutar mjesec dana.

Prijave većih projekata za dodjelu bespovratnih potpora financiranih iz EU fondova su kompleksne i sastoje se od desetak dokumenata koji zajedno predstavljaju nekoliko stotina stranica teksta.  Najčešće je za pripremu prijava ovakvih projekata potrebno par ili više mjeseci.

Prijave relativno manjih projekata za dodjelu ostalih bespovratnih potpora te manjih projekata na pojedinim natječajima iz EU fondova obično se svode na projektni sažetak veličine desetak stranica i niz administrativnih potvrda i statusnih dokumenata.  Ovakve je prijave moguće pripremiti u razdoblju između dva i četiri tjedna.

Prezentacija poduzetnika

Neophodno je prikazati povijest poslovanja, trenutnu financijsku i operativnu poziciju poduzeća ili obrta te plan cjelovitog poslovanja.

Najčešće se poduzetnik prezentira u zasebnom dokumentu poslovnog plana koji opisuje cjelovito poslovanje s uključenim učincima projekta.  Za manje projekte poduzetnik i poduzeće su na pojedinim natječajima analizirani u zasebnim poglavljima projektnog sažetka. Status i poslovanje poduzetnika prikazuje se i dodatnim dokumentima poput registracije, boniteta, potvrde o nepostojanju poreznog duga ili duga prema zaposlenicima, skupnom izjavom u kojoj se prikazuju udjeli i interesi vlasnika i članova uprave u drugim poduzećima.

Za početnike poslovni plan uvijek uključuje i analizu projekta jer bez njegove realizacije poslovanje ne bi niti počelo.

Prezentacija projekta

Ovisno o kompleksnosti projekta i propozicijama natječaja, isti se prezentira u dokumentu projektnog sažetka i/ili investicijske studije i/ili studije izvodljivosti.

Na brojnim do sada provedenim natječajima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova primjetna je neusklađenost preporučenih sadržaja ovih dokumenata s ostalim dokumentima prijave tako da se sadržaji dokumenata unutar prijave vrlo često preklapaju.  Idealno bi ovi dokumenti trebali analizirati samo projekt.  Termin „poslovni plan“ često se upotrebljava i za analizu manjih projekata malih poduzetnika kada ne prikazuje cjelovito poslovanje nego samo analizira projekt.

Pripremljenost projekta dokumentira se i dodatnim elementima prijave poput građevinskih dozvola i studija utjecaja na okoliš ukoliko aktivnosti projekta predviđaju izgradnju te ukoliko su takvi dokumenti potrebni u skladu sa zakonodavstvom.

Iskustva poduzetnika i zaposlenika uključenih na realizaciji projekta često je nužno prikazati u zasebnim dokumentima njihovih životopisa.

Budući da se bespovratnim potporama uvijek financira samo dio prihvatljivih troškova projekta, mogućnost njegove realizacije ponajprije ovisi o dostupnosti izvora financiranja preostalog dijela troškova.  Dostatnost ostalih izvora financiranja za veće projekte financirane iz EU fondova najčešće se dokazuje obvezujućim pismom banke o namjeri financiranja, što u praksi najčešće znači ishođenje kredita za cijelu vrijednost projekta prije prijave na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava.

Neizvjesni rokovi dodjeljivanja i isplata bespovratnih potpora

Tijela koja dodjeljuju bespovratne potpore se vrlo rijetko u natječajima ne obvezuju u kojem će roku obraditi zaprimljene prijave projekata.  Razdoblje od trenutka prijave do saznanja hoće li projekt biti sufinanciran bespovratnom potporom može trajati od mjesec dana do šest mjeseci.  Nemoguće ga je predvidjeti niti temeljem već provedenih natječaja jer i za primjere sličnih natječaja postoje bitno različita iskustva.  U praksi se na natječaje za dodjelu bespovratnih potpora zbog neizvjesnosti vremena dodjele potpore jedino isplati prijavljivati ili projekte koji mogu čekati odluku neograničeno vrijeme ili projekte koji će se početi realizirati odmah nakon prijave bez obzira hoće li potpora biti dodijeljena, ukoliko to natječaj dopušta.

Prijavitelj prije isplate potpore sklapa ugovor s tijelom koje dodjeljuje potporu.  Ovi su ugovori tipski i definirani čitavim nizom propisa koji reguliraju programe tako da je izmjena za pojedinog korisnika u praksi jednostavno nemoguća.

Ugovori za dodjelu potpora iz EU fondova predviđaju mogućnost, ali ne i obvezu isplate do dijela dodijeljene potpore predujmom nakon sklapanja ugovora uz bankovno jamstvo.  Većina ugovora za dodjelu ostalih bespovratnih potpora predviđa isplatu od 50% do 80% bespovratne potpore odmah nakon sklapanja ugovora.    Preostala sredstva isplaćuju se nakon podnošenja izvještaja o realizaciji dijela ili cijelog projekta te dokaza o plaćanju faktura dobavljačima, cesije i kompenzacije nisu prihvatljive.

Razdoblje u kojem će ugovorno tijelo obraditi zahtjev za isplatu potpore je neizvjesno tako da je u praksi jedino jamstvo dostatnosti sredstava za realizaciju projekta osigurati cjelokupna sredstva iz ostalih izvora financiranja poput kredita banke.  Izvjesno je da će potpora projektu za koji je sklopljen ugovor o dodjeli potpore biti doznačena ukoliko se isti realizira prema ugovoru, ali je dosadašnja praksa pokazala bitna odstupanja između vremena isplate potpore i vremena u kojem je isplata bila očekivana.

Obveze koje prijavitelj preuzima ugovorom o dodjeli potpore

Obveze se razlikuju od jednog do drugog programa dodjele potpore i uvijek ih je potrebno iznova detaljno proučiti.  Najčešći primjeri obveza su

• realizacija projekta u ugovorenom roku
• nabava

Natječaji iz EU fondova propisuju obvezu provođenja procesa nabave po pravilima sličnim javnoj nabavi.

• revizija

Natječaji iz EU fondova propisuju obvezu nezavisne revizije svih projekata iznad određene veličine.

• vlasništvo nad predmetima nabave projekta

Prijavitelj se obvezuje zadržati vlasništvo nad opremom i ostalim predmetima nabave od tri do pet godina nakon realizacije.

• obavljanje djelatnosti

Prijavitelj se obvezuje obavljati djelatnost koju realizacija projekta omogućuje najmanje tri godine nakon realizacije projekta.

• izvještavanje

EU fondovi najčešće traže kvartalno izvještavanje o projektu za vrijeme realizacije, završni izvještaj i godišnje izvještaje nakon realizacije.

Nepoštivanje bilo koje obveze preuzete ugovorom može dovesti do uskraćivanja isplate ili zahtjeva za povratnom dijela ili cjelokupnog iznosa bespovratne potpore.  Kontrole od strane nadležnih tijela su moguće i za vrijeme realizacije i godinama nakon realizacije projekta.

Održiva obećanja

Bespovratne potpore se dodjeljuju ocjenjivanjem projektnih prijava u kojima je neophodno kvantificirati predviđene učinke projekta, primjerice rast prihoda ili broja zaposlenih.  Ugovorna tijela najčešće zadržavaju pravo zahtjeva za povratom dijela ili cjelokupne bespovratne potpore ukoliko se ne realiziraju učinci projekta iskazani u prijavi na natječaj.

Preduvjet realizacije poticaja jest imati ideju što želimo napraviti.

Ideju je potrebno pretvoriti u projekt iz kojeg je vidljivo na koji način i s kojim posljedicama će se ideja realizirati.

Prije prijave na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava neophodno je osigurati preostali dio financiranja realizacije projekta, najčešće iz bankovnog kredita.

Bespovratne potpore je moguće realizirati samo prijavom na odgovarajuće natječaje u vrijeme kada su prijave dopuštene.

Prijava na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava mora biti sačinjena točno prema uputama za prijavitelje.

Potpore se dodjeljuju odabranim projektima koji zadovoljavaju uvjete natječaja i u objektivnom ocjenjivanju ostvare traženi broj bodova.

Potpore se dodjeljuju temeljem ugovora kojim se reguliraju obveze i prava korisnika potpore.

Korisnik potpore mora projekt realizirati u ugovorenom roku.  Potpora se isplaćuje u ugovorenim rokovima prema zahtjevima za isplatu.

Korisnik potpore je dužan podnositi izvještaje o rezultatima i učincima projekta u skladu s ugovorom.

Ako imate ideju, iskusan konzultant Vam može značajno pomoći u svim ostalim koracima realizacije poticaja.  Konzultant donosi specifična znanja i vještine potrebna za dokumentiranje i realizaciju projekta.  Angažiranjem konzultanta ne kupujete gotov proizvod kao kad kupujete stroj, već vanjskog suradnika u suradnju s kojim morate uložiti vrijeme kao i s vlastitim zaposlenicima.  Budite sigurni da razumijete sve bitne odredbe natječaja na koji se prijavljujete, način na koji je Vaše poslovanje prezentirano te ugovor kojim realizirate poticaje.